Koronarografija PDF Print E-mail
There are no translations available.

 

 

Koronarna angiografija (koronarografija) je invazivna dijagnostička metoda koja se koristi za potvrđivanje ili isključenje postojanja oboljenja koronarnih arterija, tj. arterija kojima se krvlju snabdijeva samo srce. Na osnovu njenog nalaza, osim definitivne dijagnoze koronarne bolesti, omogućeno je planiranje liječenja. Ono podrazumijeva usmjeravanje pacijenta na interventnu kardiološku proceduru (perkutanu transluminalnu koronarnu angioplastiku-PTCA i implantaciju stenta), ili hiruršku revaskularizaciju miokarda, tj. bypass operaciju. Sve je ovo moguće zahvaljujući osobini koronarografskog zapisa da tačno anatomski locira i kvantificira suženja (stenoze) ili okluzije pojedinih koronarnih arterija ili njihovih grana.

KORONAROGRAFIJA - TEHNIKA IZVOĐENJA

Sama koronarografska procedura sastoji se u tome da se iglenom punkcijom femoralne (butne) arterije u području desne prepone (ili bilo koje druge veće arterije), uvodi posebno dizajniran kateter i vodi retrogradno (ushodno) kroz navedenu arteriju i aortu do samih ušća koronarnih arterija.

Tamo se kateter namješta na ušće, a sve pod rendgenskom (RTG) kontrolom. Kada je kateter kanulirao ušće koronarne arterije, preko njega se u koronarnu arteriju ubrizgava specijalna tečnost - RTG kontrast, koji ispuni arteriju cijelim njenim tokom, te prikaže eventualna suženja i/ili začepljenja. Ovo ubrizgavanje kontrasta se snima. Svo vrijeme procedure, ljekar prati krvni pritisak mjeren preko katetera direktno intrakoronarno, jer njegov pad može dovesti do nestabilnosti pacijenta i teških aritmija koje mogu rezultirati čak i smrću pacijenta. Cijelo vrijeme ljekar i dalje prati i ocrtavanje koronarnih arterija kontrastom.

Za svaku koronarnu arteriju vrši se više snimanja iz raznih perspektiva, jer su arterije postavljene u tri dimenzije u prostoru i pojedini segmenti bolje se vide iz posebnih uglova. Obično se snima 5-6 sekvenci iz raznih smjerova za lijevu, potom se izmijeni kateter i uvodi se drugi, te se snimaju 2-3 sekvence za desnu koronarnu arteriju.

 

KAKO IZGLEDA KORONAROGRAFIJA (IZ PERSPEKTIVE PACIJENTA)?

OBAVEZNO IMAJTE SA SOBOM SVU SVOJU DOTADAŠNJU MEDICINSKU DOKUMENTACIJU!!!

Nakon što dođete u Centar za srce BH, za prijem zadužene sestre će Vas predati sestrama na kardiološkom odjeljenju. Dobit ćete pidžamu i mjesto u bolesničkoj sobi. Izvadit će se uzorak krvi za osnovne laboratorijske nalaze. Potom ćete u svojoj sobi pričekati svoj red na proceduru koronarografije. Dok čekate, na raspolaganju Vam je, između ostalog, i digitalni TV sa kablovskom TV mrežom, dnevne i nedjeljne novine itd. Kada bude vrijeme, medicinski tehničar/sestra povest će Vas prema laboratoriju za kateterizaciju, sali koja veoma liči na hiruršku operativnu salu.

Leći ćete na stol u sredini sale. Uz pomoć naših medicinskih tehičara raspremit ćete se i bit ćete prekriveni sterilnom prekrivkom u cijelosti, izuzev vrata, lica i dijela tijela na kojem se pristupa punkciji (ubodu) arterije. Obično je to desna prepona. Mjesto punkcije bit će dezinficirano, po potrebi i obrijano radi bezbjednog izvođenja punkcije. Cijelo vrijeme bit ćete budni i imate priliku razgovarati s ljekarom i izvijestiti ga ako osjetite neke tegobe ili nelagodnost. Inče, procedura je bezbolna.

Ljekar će Vam malom injekcijom dati lokalnu anesteziju oko mjesta punkcije (dakle, obično u predjelu desne prepone), što ćete osjetiti kao blagi ubod i lagano peckanje. Nakon toga ljekar posebnom iglom ubada butnu arteriju i u nju postavlja uvodnicu – plastičnu cjevčicu dužine 15-30cm, ovisno o modelu, preko koje se uvode srčani kateteri. Kateter je duga i tanka cjevčica, koja se preko uvodnice plasira u butnu arteriju. Potom se vodi ushodno, preko ilijačne arterije i aorte, sve do samog korjena aorte, gdje izviru srčane koronarne arterije.

Ubrizgavanjem kontrastnog sredstva i aktivacijom kardioangiološkog aparata vrši se snimanje koronarnih arterija. Nakon završetka snimanja, ljekar će Vam objasniti i, po potrebi, pokazati rezultate snimanja na monitoru u sali.

Po završetku koronarografije, uz pomoć medicinskih tehničara, premjestit ćete se sa angiološkog stola na ležeća transportna kolica i prekriti. Potom će Vas naši tehničari izvesti iz angiološke sale i nakon kratkog postproceduralnog posmatranja, odvesti u Vašu bolesničku sobu. Poslije određenog vremena, tehničar će izvaditi plastičnu uvodnicu iz Vaše butne arterije. Da bi se zaustavilo krvarenje iz mjesta uboda u arteriju, tehničar će izvršiti pritisak rukom, ili nekim pomoćnim sredstvom, na mjesto uboda. Kada se krvarenje inicijalno zaustavi, preko sterilne gaze koja se lijepi na mjesto uboda bit će postavljena vrećica određene težine, koja će naredno vrijeme vršiti pritisak na mjesto uboda, radi osiguranja zaustavljanja krvarenja.

Vrlo je važno da slušate uputstva tehničara i da mirujete nakon koronarografije, da mjesto uboda ne bi prokrvarilo. Nogu na kojoj je vršen ubod ne smijete savijati. Ležati nakon procedure morate najmanje 6 sati. Za to vrijeme dobit ćete svoje lijekove i obroke, a na raspolaganju Vam je i TV, novine i sl. Za svaku nelagodu ili zahtjev, obratite se odjeljenskim medicinskim sestrama/tehničarima.

Nakon 6 sati ležanja, uz pomoć medicinske sestre, polako ćete ustati i prošetati, po potrebi otići do toaleta. Sutradan ujutro, ako nije drukčije planirano, bit ćete otpušteni iz bolnice. U prvih 7 dana izbjegavajte pretjerano i nepotrebno savijanje noge na kojoj je rađena punkcija i ne podižite teret teži od 2kg prvih 4-5 dana. Ostale preporuke dat će Vam Vaš interventni kardiolog i ovlašteni medicinski tehničar. Strogo se pridržavajte uputstava za terapiju koja Vam dâ Vaš interventni kardiolog. Sva donešena medicinska dokumentacija bit će Vam uredno vraćena. Bit će Vam uručeni i nalazi iz Centra za srce BH sa odgovarajućim preporukama. Moguće je da nakon koronarografije nekoliko dana imate krvni podliv na mjestu uboda, koji ne predstavlja značajnu komplikaciju. Prolazan je i bit će Vam dati savjeti u vezi s tretmanom ove pojave.

Osim na desnoj nozi koronarografija se može raditi preko arterije na lijevoj preponi, desne ili lijeve lakatne arterije, ili desne ili lijeve palčane arterije. Alternativnim mjestima pristupa pribjegava se ukoliko iz bilo kojeg razloga nije moguće obaviti proceduru preko desne butne arterije.

Ukoliko je indicirana ugradnja stenta (v.) i nema drugih prepreka da se isto sprovede, odmah nakon urađene koronarografije, pristupit će se implantaciji stenta. Detalje ove procedure i upute za ponašanje možete pročitati u poglavlju o implantaciji stenta. Nakon implantacije stenta, pacijent se ne otpušta na kućno liječenje narednog jutra, već obično bar 48 sati nakon završetka procedure.

Ukoliko je indicirana hitna bypass-operacija, umjesto da budete otupšteni kući, nakon 24-satnog posmatranja i primanja odgovarajućih lijekova, bit će sprovedena odgovarajuća preoperativna priprema i u najskorijem roku bit ćete podvrgnuti predviđenom operativnom zahvatu.

 

Za radoznale: kardioangiološki aparati - od analognih do digitalnih

Kardioangiološki sto

Snimanje se vrši na posebno dizajniranom koronarografskom stolu, koji ima pokretni dio na kojem leži pacijent. Sto veoma liči na hirurški sto u hirurškoj operacionoj sali. Dio stola na kojem leži pacijent se pomjera po visini, da se prilagodi visini ljekara koji radi pretragu, ali i u svim smjerovima horizontalno. Na posebnom nosaču nalazi se RTG-cijev, smještena ispod pacijenta, a receptor RTG zračenja je iznad pacijenta, pa RTG-zraci prolaskom kroz tkiva budu oslabljeni ovisno o gustini tkiva, ili u ovom slučaju bivaju zaustavljeni kontrastom u koronarnim arterijama.

Da bi se dobili snimci iz različitih perspektiva, daljinskim se komandama rotira cijev i kameru oko pacijenta, a dio s detektorom RTG-zraka može se primaknuti ili odmaknuti od pacijenta. Ljekaru pomažu još dva kardiološka tehničara: jedan je instrumentar, a drugi RTG tehničar.

Na ranijim aparatima koji su bili analogni, suprotno od cijevi, RTG zapis se bilježio TV kamerom na film (celuloidnu traku), koji se naknadno razvije i može se pregledati pomoću odgovarajućeg projektora. Potom se takvim aparatima dodao video-rekorder, pa je snimanje vršeno na dva medija-film i video-traku. Ovo je omogućilo pregledanje video-zapisa odmah nakon pretrage. Iako ih mnoge kardiološke kuće u svijetu i danas koriste, analogni aparati se generalno sve manje upotrebljavaju i istiskuju ih digitalni aparati. U daljoj evoluciji aparata za invazivnu kardiološku dijagnostiku, iza TV kamere postavljeni su uređaji (A-D konverteri) koji prevode analogni signal slike u digitalni format. Taj format omogućio je pohranjivanje sa manje oštećenja, bolji kvalitet slike, mogućnost jednostavnog umnožavanja, ali i manipulacije slikom. Pri pregledanju zapisa, D-A (digitalno-analogni) konverteri konvertiraju digitalni u analogni zapis, te omoguće pregledanje zapisa od strane ljekara.

Konvencionalni lanac za dobijanje slike je visoko kompleksan sistem u kojem su generator, RTG-cijev, analogni pojačivač slike, optika kamere, tzv. pickup-tube ili CCD (Charge-Coupled Device) kamera, A-D konverteri, procesori slike, D-A konverteri i TV-monitori. U novim kardio-angiološkim aparatima, komponente "nakon pacijenta" zamijenjene su digitalnim ravnim detektorom (Digital Flat Panel Detector), koji reducira broj komponenata u lancu, te time smanjuje gubitak kvaliteta slike, a osim toga, zbog svoje strukture i funkcije, omogućuje još i bolji kvalitet slike. Revolucionarni Digital Flat Panel (DFP) detektor zamjenjuje film u radiološkim aplikacijama, kao i analogni pojačivač slike sa svojom optikom u kameri, cijevi ili CCD kameri i analog-to-digital konverter u kardiovaskularnim aplikacijama. Rezultat je odličan kvalitet slike pri nižoj dozi zračenja (ovo je veoma bitno za ljekara, jer višegodišnji svakodnevni rad na koronarografskim ispitivanjima i interventnim kardiološkim procedurama izlaže ga velikim kumulativnim dozama zračenja, a to znači i velikom zdravstvenom riziku, od kožnih promjena, preko supresije funkcije koštane srži, do rizika od pojave malignih tumora uzrokovanih zračenjem i padom imuniteta).

Kvalitet slike posebno je bitan u invazivnoj kardiologiji, jer se ovdje ljekar mora fokusirati na često vrlo sitne detalje koji mogu biti presudni u dijagnostici, interventnoj terapiji i prognozi. Koronarne arterije su malih dijametara, reda veličine 1-2 mm, pa je razumljivo nastojanje proizvođača da iznađu najbolju moguću vizualizaciju istih pri minimalnim dozama RTG-zračenja. Također, neophodna je i dobra vizualizacija instrumenata koji se upotrebljavaju u invazivnoj kardiologiji, kao što su kateteri, žice-vodilje, stentovi itd.

 

U Centru za srce BH raspolažemo sa dva digitalna aparatom Siemens posljednje generacije sa Digital Flat Panel detektorom.