Operacija valvule

Operacija valvule - Operacija aortnog ili mitralnog zaliska je operacija na otvorenom srcu koju izvode kardio hirurzi radi liječenja suženja (stenoze) ili popuštanja (regurgitacije) zaliska. 

- uzroci

Zalisci obolijevaju na više načina. U nekih osoba, nakon infekcije ždrijela specifičnom bakterijom (streptokok, streptococcus), povremeno se desi i oštećenje valvula, do kojih bakterija dospije krvotokom. Ovo se dešava u sklopu sindroma koji se zove Reumatska groznica U drugih osoba neke druge bakterije mogu ući u krvotok i napraviti upalu na unutrašnjim slojevima srca (tzv endokarditis, endocarditis), oštećujući valvule. Obično osobe sa već oštećenim valvulama budu prijemčivije za endokarditis. U nekih pacijenata postoji urođena mana na valvulama, koja ih čini ranivim za nastanak endokarditisa, ili sama mana s godinama napreduje i dodatno oštećuje valvulu.Također, u nekih starijih osoba valvule se postupno mijenjaju s godinama, postaju krute i zadebljale (degeneriraju), što također stvara oštećenja valvula

oblici

Oboljenje valvula može se manifestirati nemogućnošću da se valvula u cijelosti zatvori onda kada treba (insuficijencija valvule, ili regurgitacija), ili nemogućnošću da se valvula u cijelosti otvara onda kada treba (stenoza valvule).

Dakle, ako se mitralna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz lijeve komore u lijevu pretkomoru, govori se o mitralnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava, pa pacijent se lako zamara, ima ojsećaj nedostatka zraka i sl. Ali, ako se mitralna valvula ne može otvoriti (mitralna stenoza), onda lijeva pretkomora s naporom istiskuje krv ka lijevoj komori. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.

Ako se aortna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz aorte u lijevu komoru, govori se o aortnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka komori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava. Ali, ako se aortna valvula ne može otvoriti (aortna stenoza), onda lijeva komora s naporom istiskuje krv ka aorti. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi. Pacijent može osjećati zamaranje, gušenje, bol u prsima, imati nesvjestice, omaglice, čak i gubitak svijesti, kao i tešku srčanu slabost.

Ako se trikuspidna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz desne komore u desnu pretkomoru, govori se o trikuspidnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava. Ali, ako se trikuspidna valvula ne može otvoriti (trikuspidna stenoza), onda desna pretkomora s naporom istiskuje krv ka desnoj komori. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.

Ako se pulmonalna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz plućne arterije u desnu komoru, govori se o pulmonalnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka komori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače, a ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava. Ali, ako se pulmonalna valvula ne može otvoriti (pulmonalna stenoza), onda desna komora s naporom istiskuje krv ka plućnoj arteriji. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.

kada operisati

Nisu sva oboljenja valvula indikacija za operaciju. Postoje blage i umjerene forme oboljenja valvula koje ne zahtijevaju hirurški tretman, već se mogu držati pod kontrolom lijekovima. Teška oboljenja valvula, koja se definiraju nakon urađenog ultrazvučnog pregleda srca, te koja uzrokuju značajne tegobe pacijentima su indikacija za operaciju.

Operacije valvula su teže nego koronarni bypass (bajpas, premosnice) i rizičnije, te mora postojati dobro opravdanje da se pacijent podvrgne takvom zahvatu.

šta se radi operacijom

Operacijom se valvula može reparirati (popraviti), ili zamijeniti.

Reparacija (popravka) valvule je procedura u kojoj se otavlja valvula pacijenta, ali se na njoj prave hirurški šavovi i rezovi, koji nakon operacije poprave funkciju valvule i vrate je u normalu. Pacijent zadržava svoju valvulu, ona se ne vadi iz srca.

Zamjena valvula vrši se biološkom ili mehaničkom valvulom. Pacijentova oboljela valvula se isiječe i vadi iz srca, a na njeno mjesto ušiva se zamjenska valvula. Biološka potiče od biološkog, živog tkiva, a mehanička je napravljena od vještačkih materijala.

Prednosti biološke alvule: pacijent nije vezan za antikoagulantnu terapiju (lijekovima Marivarin, Warfarin, Marcoumar, Sintrom, Farin itd) i ne treba česte kontrole stupnja razrijeđenosti krvi (kontrole INR). Mane biološke valvule : vremenom degenerira, te je nakon nekoliko godina neophodna reoperacija, kada se i ta valvula zamijeni novom.

Prednosti mehaničke valvule: znatno trajnija, reoperacija radi zamjene novom valvulom može se značajno odgoditi (više godina) u odnosu na biološku. Mane mehaničke valvule: neophodna antikoagulantna terapija za razrjeđivanje krvi (lijekovima Marivarin, Warfarin, Marcoumar, Sintrom, Farin itd) i neophodne česte kontrole stupnja razrijeđenosti krvi (kontrole INR). Ovisno o tipu valvule, ciljne vrijednosti INR određuje Vaš kardiolog.

- šta poslije operacije

 Redovno uzimati lijekove. Obavezno apsolutno pridržavanje uputa Vašeg kardiologa. Neophodna prevencija bakterijskog endokarditisa (profilaktičko uzimanje antibiotika prije nekih medicinskih procedura) da se spriječi oštećenje nove valvule. Postupno vraćanje u normane životne aktivnosti ovisi o ukupnom stanju srca i organizma. Postupajte u skladu s uputama Vašeg kardiologa.